Pozitivne ocene novinara o komunikacionoj strategiji. Most poverenja tužilaštva i medija

Ukoliko se dosledno bude sprovodila Komunikaciona strategija Tužilaštva, koju je za narednih pet godina usvojilo Republičko javno tužilaštvo, odnos između ovog najvišeg istražnog organa u Srbiji i javnosti biće građen na poverenju između institucija i građana, čega do sada nije bilo.


To je ostavljalo mogućnost raznim nagađanjima i spekulacijama o potezima tužilaca i Tužilaštva, ali i na onemogućavanju "curenja informacija" do pojedinih medija i stvaranjem eskluzivnih vesti koje često i ne moraju biti tačne.


Uspostavljanje odnosa punog poverenja, kao sredstva razumevanja između pravosudnih institucija i javnosti, postao je napredovanjem demokratije u Srbiji i modernizacijom njenog pravosuđa, nezaobilazan činilac unapređenja ne samo kvaliteta tužilaščke organizacije, već i kvaliteta medijskog izveštavanja o često vrlo složenim pravosudnim pitanjima i slučajevima.


Ciljevi ovog dokumenta Republičkog javnog tužilaštva su informisanje građana i medija kroz transparetnije i pristupačnije tužilaštvo, poboljšanje javne slike o tužilaštvu kao i veći stepen poštovanja i poverenja građana u njegove odluke.


Prioritetni zadatak usvojene Komunikacione strategije je i izgrađivanje partnerskog odnosa između tužilaštva i medija kako bi krajnji akter javnost, kao korisnik informacija o radu tužilaštva, dobila blagovremene i proverene informacije.


Ocenjuje se da javnost formira statove i ocenjuje rad državnih organa kako na ličnom odnosu prema tužilaštvu tako i na osnovu onoga što mediji pišu, a takve informacije nisu ili ne moraju uvek biti istinite, tačne i pravovremene.


U dokumentu se ističe da koliko je pravo javnosti da zna ili sazna informaciju o radu tužilaštva ili tužioca, kao i cele tužilačke organizacije, toliko je i pravo tužilaštva da informisanjem javnosti ne ugrozi postupak, istragu i pravo učesnika u krivičnom postupku.


Iz toga proizlazi i drugi cilj ovog dokumenta a to je zaštita svih aktera koji učestvuju u krivičnom posutpku, uključujući i prezupciju nevinosti.


Precizirane su obaveze interne i spoljne komunikacije Tužilaštva.


"Spoljni" piar ima obavezu da daje tačne i pravovremene infromacije, kao i da bude lako dostupan za sve medije. No, očekivanja medija i javnosti od tužilaštava, navodi se u Komunikacinoj strategiji, u vezi s načinom komunikacije i kvalitetom informisanja često su jako teško ostvarive.


Naime, tužilačke odluke, u celosti ili u pojedinostima, pravovremeno se selektivno intrepretiraju u medijima na način koji može dovesti javnost u zabludu u vezi bitnih elemenata postupanja tužilaštva.


Komunikaciona strategija ističe posebno dobru komunikaciju novinara i potparola koji je uvek dostupan i spreman da odgovori na pitanje, jer na taj način može da spreči iznošenje netačnih i nepreciznih informacija.


Ovaj dokument zbog toga preporučuje svakodnevnu komunikaciju s medijima koja uključuje i edukaciju novinara, koji vrlo često nisu pravnički obrazovani, kako bi razumeli suštinu krivičnog postupka, načela i pravila procedure. U slučajevima kada dođe do očigledne greške u interpretaciji podataka i ključnih informacija kao što su pogrešna imena, pogrešno tumačenje faze postupka, pogrešno citiranje zvaničnika, treba redakcijama medijskih kuća uputiti demant.


Zaustaviti curenja informacija


Dokument obrađuje i krizne situacije koje mogu nastati i zadatak "kriznog" portparola. Krizna situacija može stvoriti i nekontrolisano curenje informacija iz tužilaštva, kada neovlašćeno lice i zaposleni prenose informacije medijima i na taj način ugroze istragu, proslede netačnu informaciju, prejudiciraju tužilačku odluku, a mediji u cilju dobijanja ekskluzivne vesti, takvu informaciju prenesu i objave. Takođe, uzrok krize može biti i neproaktivno delovanje u tužilaštvu.


 

Izvor: NUNS, Datum: 08.04.2015.